Flauta je glazbeni instrument koji spada u porodicu drvenih puhačkih instrumenata. Samo ime potječe od latinske riječi flatus – puhački. Flauta se smatra najstarijim melodijskim instrumentom, a spada među najstarije instrumente uopće.
Prve flaute od kosti datiraju još iz mlađeg kamenog doba. Nedavno je u Sloveniji pronađena flauta stara oko 55 000 godina, a napravljena je od kosti mladog špiljskog medvjeda. Osim od kosti, prve flaute gradile su se od bambusa, metala ili gline. Koristile su se uglavnom u sklopu magijskih obreda. Među primitivnim narodima Pacifika pronađene su tzv. nosne flaute, kod kojih se ton dobivao pušući kroz nosnice. Osim ovih primitivnih oblika, glavne vrste su uzdužna (blokflauta) i poprečna (traverso) flauta.
Posebna vrsta uzdužnih flauta je Panova frula ili syrinx, koju čini niz cjevčica različitih duljina.
Prvi dokumenti o poprečnoj flauti datiraju iz 9.st.pr.Kr., a potječu iz Kine. Poprečna flauta stigla je u Europu u 10.st. iz Azije, preko Bizanta. U 16.stoljeću postoji cijela obitelj blok flauta koje se koriste za solističko muziciranje i u raznim sastavima, a 1677. godine Lully ih uvodi u orkestar.
U 18.st. poprečna flauta preuzima vodeću ulogu koju je do tada imala blokflauta. Sve do 19.st. u orkestru se upotrebljavala poprečna flauta građena od drva (najčešće ebanovine), karakterističnog zaobljenog zvuka. Međutim, jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek tonski neujednačena i nečista. Taj problem riješio je Theobald Böhm, virtuoz na flauti, koji je 1847. uveo sistem poklopaca i konstruirao flautu sa zvukovno i intonativno ujednačenom kromatskom ljestvicom i pojačanim zvukom. Gradio je flaute od srebra i drva. Osim neznatnih promjena, takav instrument do danas je ostao isti.
U suvremenoj literaturi, osim standardne flaute, upotrebljavaju se piccolo, alt i bas flaute.
Popis literature za flautu velik je i raznolik. Za nju su pisali mnogobrojni skladatelji, kao npr. J.S.Bach, J.J.Quantz, W.A.Mozart, C.Debussy, A.Vivaldi, G.Ph.Telemann… Od domaćih autora najznačajniji su: A. Kabiljo, B. Bjelinski, B.Sakač, J.Janković, J.Matanović, A.Marković, E.Cosetto…
J.S.Bach: Badinerie, Hrvatski barokni ansambl, Ana Benić – flauta traverso
http://www.youtube.com/watch?v=Kl6R4Ui9blc
W.A.Mozart: Koncert za flautu i orkestar u G duru, KV 313, Emmanuel Pahud – flauta
http://www.youtube.com/watch?v=8zPkWVqdJXI
G.Faure: Sicilienne op. 78, Patrick Gallois – flauta